tag:blogger.com,1999:blog-63357016743635139882024-03-26T23:36:39.221-07:00Uradjena LektiraNajkvalitetnije analize lektira. Sa vama smo više od 10 godina!Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comBlogger54125tag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-45454391255397922262023-07-30T04:56:00.001-07:002023-07-30T04:56:02.235-07:00 Jazavac pred sudom, Petar Kočić<p> "Jazavac pred sudom" je satirična priča bosanskohercegovačkog pisca Petra Kočića, objavljena 1902. godine. Ova priča je postala klasik bosanske književnosti i poznata je po svom snažnom društvenom i političkom komentaru.</p><p><b>Radnja ukratko:</b></p><p>Priča prati Jazavca, običnog seljaka, koji je nepravedno optužen za krađu. Kako ne može sam sebi pomoći, odlučuje angažirati advokata Petra Džadžića. Jazavac je prikazan kao jednostavan, iskren i pošten čovjek koji se bori za pravdu pred sudom, koji je personifikacija korumpiranog i nepravednog društvenog sistema. Advokat Džadžić briljantno brani Jazavca, iznoseći snažne argumente i razotkrivajući lažne optužbe protiv njega. Priča kulminira snažnom završnicom koja oslikava ne samo borbu pojedinca za pravdu, već i šire društvene i političke probleme.</p><p><br /></p><p><b>Likovi:</b></p><p>Jazavac: Glavni lik, personifikacija naroda, simbol borbe za pravdu i istinu.</p><p>Vuk Bujuklija: Predsjednik suda, predstavlja vlast i institucije sistema.</p><p>Petar Džadžić: Advokat Jazavca, simbol borbe za pravdu i pravednost.</p><p>Vrijeme radnje:</p><p>Radnja se odvija u 19. vijeku, u vrijeme Austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom.</p><p><b>Mjesto radnje:</b></p><p>Radnja se odvija u malom seoskom sudu u Bosni.</p><p><b>Tema:</b></p><p>Glavna tema priče je borba za pravdu, borba pojedinca protiv korumpiranog sistema i nepravde. Priča ističe važnost poštenja, istine i hrabrosti u suočavanju s nepravdom i zloupotrebom vlasti.</p><p><b>Ideja:</b></p><p>"Jazavac pred sudom" ima dublje društveno-političke implikacije i ukazuje na probleme korupcije, nepravde i moralnog pada u društvu. Autor kroz priču izražava svoje kritike prema austrougarskom kolonijalnom upravljanju u Bosni i Hercegovini, ali i šire, prema društvu koje ne cijeni poštenje i pravdu. Priča također poziva na hrabrost i otpor protiv nepravde, te promišljanje o značaju pravednosti u društvu.</p>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-34983077349431043022023-07-30T04:54:00.001-07:002023-07-30T04:54:01.946-07:00Gromovo đule, Skender Kulenović<p class="MsoNormal">"Gromovo đule" je pjesnička zbirka
bosanskohercegovačkog pjesnika Skendera Kulenovića, objavljena 1938. godine.
Zbirka je postala jedno od najznačajnijih djela bosanske književnosti 20.
stoljeća.<o:p></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p> </o:p>Naziv "Gromovo đule" je preuzet od narodnog imena
za cvijet ljubičice, a pjesme u zbirci imaju različite teme i stilove.
Kulenovićeva poezija odražava njegove osjećaje, misli i promišljanja o ljubavi,
prirodi, prolaznosti života i ljudskoj sudbini.</p><p class="MsoNormal"><o:p></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p> </o:p>Zbirka je poznata po svojoj bogatoj i slikovitoj poeziji, te
kombinaciji tradicionalnih i modernih pjesničkih tehnika. Skender Kulenović je
kroz "Gromovo đule" pokazao svoju poetsku maštovitost, senzitivnost i
duboke introspektivne refleksije.</p><p class="MsoNormal"><o:p></o:p></p>
<p class="MsoNormal"><o:p> </o:p>"Gromovo đule" je i danas cijenjeno djelo koje je
ostavilo trajan pečat u bosanskohercegovačkoj književnosti i dubok utisak na
ljubitelje poezije širom svijeta.</p><p class="MsoNormal"><o:p></o:p></p><br />Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-90917267486689216742023-07-30T04:51:00.004-07:002023-07-30T04:51:59.192-07:00Ivanhoe, Walter Scott<p> "Ivanhoe" je historijski roman škotskog pisca Waltera Scotta, objavljen 1819. godine. Radnja romana odvija se u 12. veku u Engleskoj, u vreme vladavine kralja Ričarda Lavljeg Srca.</p><p>Glavni lik romana je Ivanhoe, plemić koji se vraća iz krstaškog rata u Englesku, iako je bio proglašen mrtvim. On se suprotstavlja ocu, Saksoncu Kedrik-u i njegovoj ambiciji da oženi Ivanhoe-a s princezom Ivom Normandskom. Ivanhoe je zaljubljen u Rebeccu, lepu i mudru židovsku devojku.</p><p>Radnja romana prati Ivanhoe-ove avanture, sukobe i pokušaj da pomiri saxonke i normanske vladare. On se bori za pravdu, poštenje i jednakost među ljudima različitih kultura i porekla. Uz Ivanhoe-a, u romanu su važni likovi poput Robina Hooda i Richarda Lavljeg Srca.</p><p>"Ivanhoe" je često hvaljen zbog svog prikaza srednjovekovnog Engleskog društva, političkih intriga i viteških vrednosti. Roman je postao popularan zbog svoje uzbudljive radnje, bogatih likova i ljubavnih intrigama. Također, smatra se jednim od ključnih dela u razvoju žanra istorijskog romana.</p>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-48676175037606996252023-07-30T04:48:00.005-07:002023-07-30T04:48:54.315-07:00Crvenkapica i druge bajke, Charles Perrault<p>Charles Perrault je francuski pisac i jedan od najpoznatijih autora klasičnih bajki. Njegove bajke su postale deo svetske književne baštine i i dalje su voljene širom sveta. Evo ukratko o nekoliko njegovih najpoznatijih bajki:</p><p>"Crvenkapica" ("Little Red Riding Hood"): Ova bajka prati malu devojčicu Crvenkapicu koja ide kod bake s korpicom hrane. Na putu sreće zlog vuka koji je želi prevariti i pojesti nju i njenu baku. Bajka upozorava decu na opasnosti i važnost pažljivosti kad se susretnu s nepoznatim osobama.</p><p>"Ljepotica i Zvijer" ("Beauty and the Beast"): Ova bajka priča o Ljepotici, lepoj i dobrodušnoj devojci koja završi u zamku Zvijeri, strašnog čudovišta koje je zapravo prokleti princ. Kroz vreme provedeno s njim, Ljepotica otkriva pravu lepotu ljubavi i duše.</p><p>"Plavobradi" ("Bluebeard"): Ova bajka govori o Plavobradom, bogatom i tajanstvenom muškarcu koji oženi ženu i daje joj ključeve svih soba u njegovom zamku, ali joj zabranjuje da otvori jednu sobu. Naravno, radoznalost je prevlada i žena otvara tu sobu, otkrivajući jezive tajne.</p><p>"Pepeljuga" ("Cinderella"): Ova bajka prati Pepeljugu, siromašnu devojku koja živi s okrutnom maćehom i zlobnim polusestrama. Zahvaljujući dobroj vili, Pepeljuga dobija priliku da ode na kraljevski bal i tamo upozna princa. Kroz magične elemente, Pepeljuga dobija priliku za sreću i pravu ljubav.</p><p>"Zlatokosa" ("Rapunzel"): Ova bajka prati Zlatokosu, devojku koju je čarobnica zatvorila u visoku kulu bez vrata. Zlatokosa ima dugu zlatnu kosu, koju koristi čarobnica da se popne do nje. Kroz sudbinu i hrabrost, Zlatokosa se upoznaje s princem i otkriva pravu ljubav.</p><p>Ove bajke Charlesa Perraulta su postale klasici dečje književnosti i nastavljaju očaravati čitaoce svih uzrasta svojom mudrošću, magijom i univerzalnim moralnim porukama.</p>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-91534732332252264172023-07-30T04:47:00.002-07:002023-07-30T04:47:23.552-07:00U svijetu medvjeda i leptirova, Hrvoje Hitrec<p>"U svijetu medvjeda i leptirova" je roman hrvatskog pisca Hrvoja Hitreca, objavljen 1952. godine. Ovo je maštovita i čarobna priča koja kombinuje stvarnost i fantastiku kako bi ispričala neobičnu avanturu glavnog junaka.</p><p>Radnja romana prati dečaka Marka koji, nakon neobičnog sna, dospeva u tajanstveni svet medvjeda i leptirova. U tom svetu, životinje govore i imaju svoje posebne uloge. Marko upoznaje različite likove, uključujući mudrog medveda, šarenu kolibriju, smejurijuće pavijane i mnoge druge.</p><p>Kroz ovu fantastičnu avanturu, Marko se suočava s različitim izazovima, uči o prijateljstvu, ljubavi, hrabrosti i životnim vrednostima. Kroz ove neobične susrete, on postepeno otkriva važnost življenja u skladu s prirodom i samospoznaje.</p><p>"U svijetu medvjeda i leptirova" je roman koji oduševljava čitaoce svih uzrasta i osvaja srca svojom čarobnom pričom o avanturi, prijateljstvu i sazrevanju. Kroz ovu knjigu, Hrvoje Hitrec nas podseća da čuda i lekcije mogu biti pronađene u najneočekivanijim mestima, te da mašta može otvoriti vrata ka magičnom svetu.</p><p>U nastavku lektire "U svijetu medvjeda i leptirova", Marko prolazi kroz različite avanture i susreće se s raznim izazovima na svom putovanju kroz čaroban svet. Svaki lik s kojim se susreće ima neku poruku i lekciju za njega, a svako iskustvo ga obogaćuje i pomaže mu da bolje razume svet oko sebe i samog sebe.</p><p>Ovaj roman kombinuje fantastične elemente s dubokim moralnim porukama. Prikazuje važnost prirode i njenog očuvanja, poštovanja drugih bića i različitosti, te vrednost iskrenih i iskrenih prijateljstava.</p><p>Kroz jezik bajke, Hrvoje Hitrec nam prenosi važnost odrastanja, samospoznaje i razumevanja životnih vrednosti. Ova lektira nas podstiče da zadržimo detinji duh i sposobnost maštanja, jer se tada možemo otvoriti prema svetu punom čuda i iznenađenja.</p><p>"U svijetu medvjeda i leptirova" ostaje jedna od najvoljenijih i najinspirativnijih knjiga za decu i odrasle, koja nas podseća na važnost snažnih vrednosti, tolerancije i empatije prema drugima, te očuvanja lepote prirode koja nas okružuje.</p><p><br /></p>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-31970005409387829602023-07-30T04:45:00.001-07:002023-07-30T04:45:21.153-07:00Ježeva kućica, Branko Ćopić<p>"Ježeva kućica" je dečja priča Branka Ćopića koja očarava svojom jednostavnošću i toplinom. Priča prati ježa koji traži sigurno i toplo mesto za svoj dom. Nailazi na različite životinje koje mu nude smeštaj, ali nijedno mu ne odgovara. Na kraju, jež samog sebe naziva kućicom i shvata da je njegova ljuspa savršeno utočište. </p><p>Priča podstiče decu na razmišljanje o važnosti samopouzdanja, prihvatanja sebe i jednostavnosti života. Kroz veselo pripovedanje i ilustracije, Branko Ćopić donosi predivnu poruku o tome kako je sreća često skrivena u nama samima.</p><p>Ježeva kućica" je priča koja je objavljena 1951. godine i postala je jedno od najvoljenijih dečjih priča na prostoru bivše Jugoslavije. Ova priča je prepuna topline, humora i mudrosti, što je učinilo da osvaja srca čitalaca svih uzrasta.</p><p>Glavni lik ježa je prikazan kao simpatičan i lukav, što ga čini omiljenim među decom. Kroz njegovu potragu za domom, deca uče vrednost samostalnosti, snalaženja i prihvatanja sebe onakvim kakvi jesu.</p><p>Autor, Branko Ćopić, uspešno prenosi svoju ljubav prema prirodi i životinjama kroz ovu priču. Ilustracije u knjizi doprinose bajkovitom i šarmantnom osećaju i obogaćuju celokupno iskustvo čitanja.</p><p>"Ježeva kućica" ostaje jedno od najdragocenijih dela dečje književnosti na ovim prostorima, nastavljajući da inspiriše nove generacije čitalaca i podseća nas na vrednosti jednostavnog života i prirodnog okruženja.</p><p><br /></p><p><br /></p><p><br /></p><p><br /></p><p><br /></p><p><br /></p>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-36943976040448758242023-07-30T04:42:00.006-07:002023-07-30T04:42:49.818-07:00 Bajke Braća Grimm, Mačak u čizmama i druge<p> Braća Grimm su poznati nemački sakupljači i autori popularnih bajki koje su prikupili i objavili u zbirci "Bajke" (Grimms' Fairy Tales). Ova zbirka sadrži veliki broj narodnih priča i bajki koje su postale deo svetske književne baštine. Evo ukratko o nekoliko odabranih bajki iz njihove zbirke:</p><p>"Mačak u čizmama" ("Puss in Boots"): Ova bajka prati mačka koji je postao naslednik svog vlasnika, ali bez nasledstva. Koristeći svoju lukavost, mačak pomaže svom siromašnom gospodaru da zavara kralja i osvoji bogatstvo, moć i lepu princezu.</p><p>"Palčić" ("Tom Thumb"): Ova bajka govori o Palčiću, izuzetno malom dečaku, i njegovim avanturama u svetu divova. Bez obzira na svoju malu veličinu, Palčić je vešt i hrabar i uspeva da savlada razne izazove i opasnosti.</p><p>"Trnoružica" ("Sleeping Beauty" / "Uspavana ljepotica"): Ova bajka prati princezu koju je zla vila proklela da će pasti u dubok san nakon što se ubode trnom i da će biti probuđena samo poljupcem pravog ljubavnika. Nakon dugog sna, princeza se konačno budi kad je pronađe princ.</p><p>"Vuk i sedam jarića" ("The Wolf and the Seven Young Kids"): U ovoj bajci, zla vuk preuzima identitet majke jarića kako bi ih prevario i pojeo. Međutim, sedmoro jarića koristi svoju pamet kako bi ga prepoznali i sačuvali se od opasnosti.</p><p>Ove bajke su samo neki od mnogih remek-dela koje su Braća Grimm sačuvala od zaborava i koje i danas oduševljavaju čitaoce svih uzrasta širom sveta. Njihove priče su prepune fantastike, mudrosti i univerzalnih moralnih poruka.</p>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-23420950035410820622023-07-30T04:33:00.003-07:002023-07-30T04:33:40.034-07:00Gospođa Delovej, Virdžinija Volf<p>"Gospođa Delovej" (Mrs. Dalloway) je moderni roman britanske spisateljice Virdžinije Vulf, objavljen 1925. godine. Radnja romana dešava se tokom jednog dana u Londonu i prati život glavne junakinje, Klarise Delovej, sredovječne žene iz visokog društva. Kroz unutrašnje monologe, roman istražuje Klarisine duboke refleksije o njenom životu, prošlosti, društvu i sopstvenim emocijama. Paralelno s njenom pričom, roman prati priču o Septimusu Smitu, mladom veteranu iz Prvog svetskog rata, koji se bori s traumama rata i posttraumatskim stresnim poremećajem. Kroz složenu naraciju i stil pisanja, roman istražuje teme prolaznosti vremena, usamljenosti, društvenih normi i autentičnosti, dok unutar jednog dana otkriva duboke slojeve ljudske psihologije i suštine ljudskog postojanja.</p><p><b>Glavni likovi:</b></p><p>Klarisa Delovej (Clarissa Dalloway): Glavna protagonistkinja romana, sredovječna žena iz visokog društva u Londonu. Ona je domaćica koja planira davanje večere, ali istovremeno prolazi kroz introspektivan period suočavanja s prošlošću i sopstvenim osećanjima.</p><p>Septimus Smit (Septimus Smith): Drugi važan lik, mladi veteran iz Prvog svetskog rata, koji se bori s traumama iz rata. On ima posttraumatski stresni poremećaj i njegovo mentalno stanje predstavlja značajnu kontrastnu tačku s Klarisinim životom.</p><p><b>Mjesto radnje:</b></p><p>Radnja romana odvija se u Londonu, glavnom gradu Engleske, tokom jednog dana u junu 1923. godine. Roman prikazuje različite aspekte Londona i različite društvene slojeve, kao i unutarnje monologe i refleksije glavnih likova.</p><p><b>Tema:</b></p><p>Glavne teme romana "Gospođa Delovej" su prolaznost vremena, usamljenost, traume rata, društvene norme i uloga žene u društvu. Roman istražuje unutarnje svetove svojih likova, kako Klarisine tako i Septimusa, dok se susreću sa sopstvenim mislima, osećanjima, željama i konfliktima.</p><p><b>Ideja:</b></p><p>Roman "Gospođa Delovej" postavlja pitanje o suštini ljudskog postojanja i značenju života. Virdžinija Vulf se bavi delikatnim unutarnjim životom svojih likova, istražujući njihove unutrašnje borbe i osjećaje. Prolaznost i prolaznost vremena su česta tema, naglašavajući važnost življenja punim plućima i suočavanja s prošlošću kako bismo ostvarili autentičan i značajan život. Pisan u struji svesti, roman takođe istražuje kako svaki pojedinac ima svoj jedinstveni pogled na svet i da svako iskustvo i trenutak ima svoju važnost i uticaj na naše živote.</p>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-23511924081659096352023-07-30T04:31:00.001-07:002023-07-30T04:35:54.892-07:00Mučnina, Žan-Pol Sartr<p> "Mučnina" je roman francuskog filozofa i pisca Žan-Pol Sartra, objavljen 1938. godine. To je njegov prvi roman i jedno od najpoznatijih dela koje je doprinelo afirmaciji egzistencijalizma.</p><p>Radnja romana prati glavnog lika, Antoana Roquanta, inteligentnog i introspektivnog pisca, koji je zarobljen u vrtlogu egzistencijalne krize. Priča se ispričava iz perspektive Antoanovog dnevnika, u kojem on beleži svoje unutarnje monologe i refleksije.</p><p>Glavna tema romana je egzistencijalna mučnina koju Antoan oseća. On postaje svestan besmislenosti sveta i univerzuma, osećajući se izolovano i neshvaćeno u društvu. Kroz introspekciju i suočavanje s vlastitim postojanjem, on se bori s pitanjima slobode, odgovornosti i autentičnosti.</p><p>Antoan istražuje svet oko sebe i analizira svakodnevne događaje, susrete s drugim ljudima i situacije, pokušavajući proniknuti u suštinu postojanja. Kroz njegove unutarnje borbe, roman postavlja pitanja o ljudskoj slobodi izbora, našoj sposobnosti da kreiramo značenje u svetu koji na prvi pogled deluje besmisleno.</p><p>"Mučnina" predstavlja klasično egzistencijalističko delo koje izražava ideju o individualnoj odgovornosti i stvaralačkoj moći pojedinca u suočavanju sa suštinskim pitanjima o životu, smrti i svrsi postojanja.</p><p>Glavni lik romana "Mučnina" je Antoan Roquant, inteligentni pisac koji prolazi kroz egzistencijalnu krizu. On je introspektivan i analitičan, pa kroz svoje unutarnje monologe i dnevničke zapise istražuje besmislenost i mučninu života.</p><p style="--tw-border-spacing-x: 0; --tw-border-spacing-y: 0; --tw-ring-color: rgba(69,89,164,.5); --tw-ring-offset-color: #fff; --tw-ring-offset-shadow: 0 0 transparent; --tw-ring-offset-width: 0px; --tw-ring-shadow: 0 0 transparent; --tw-rotate: 0; --tw-scale-x: 1; --tw-scale-y: 1; --tw-scroll-snap-strictness: proximity; --tw-shadow-colored: 0 0 transparent; --tw-shadow: 0 0 transparent; --tw-skew-x: 0; --tw-skew-y: 0; --tw-translate-x: 0; --tw-translate-y: 0; border: 0px solid rgb(217, 217, 227); box-sizing: border-box; margin: 1.25em 0px 0px;"><span face="Söhne, ui-sans-serif, system-ui, -apple-system, Segoe UI, Roboto, Ubuntu, Cantarell, Noto Sans, sans-serif, Helvetica Neue, Arial, Apple Color Emoji, Segoe UI Emoji, Segoe UI Symbol, Noto Color Emoji"><span style="white-space-collapse: preserve;"><b>Mjesto radnje:
</b>Radnja romana uglavnom se dešava u gradu Bouvilleu, koji je fiktivni grad smješten u Francuskoj. Grad predstavlja okruženje u kojem Antoan svakodnevno sreće različite ljude i suočava se sa svakodnevnim situacijama koje doprinose njegovoj egzistencijalnoj borbi.
<b>Tema:
</b>Glavna tema romana "Mučnina" je egzistencijalna mučnina i besmislenost postojanja. Antoan se suočava s unutrašnjom prazninom i osjećajem apatije prema životu. Kroz njegove introspektivne analize, roman istražuje osjećaj stranosti u svetu, kao i pitanje slobode i odgovornosti pojedinca u suočavanju sa životom.
<b>Ideja:
</b>"Mučnina" je egzistencijalistički roman koji promišlja o temeljnim pitanjima ljudske egzistencije. Antoanova unutarnja borba odražava univerzalnu potragu za smislom i autentičnošću. Roman takođe naglašava važnost individualne slobode i mogućnost donošenja vlastitih izbora u svetu koji se može činiti besmislenim. Ideja ovog romana je da svaki pojedinac ima potencijal da oblikuje svoj život i daje mu značenje, bez obzira na apsurdnost i beznačajnost okoline.
</span></span><span face="Söhne, ui-sans-serif, system-ui, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Ubuntu, Cantarell, "Noto Sans", sans-serif, "Helvetica Neue", Arial, "Apple Color Emoji", "Segoe UI Emoji", "Segoe UI Symbol", "Noto Color Emoji"" style="font-size: 16px; white-space-collapse: preserve;">
</span></p>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-86206623014441720822023-07-30T04:18:00.001-07:002023-07-30T04:18:03.399-07:00Robinson Crusoe, Daniel Defo<p>Robinzon Kruso je fiktivni lik iz romana "Robinson Crusoe" koji je napisao engleski pisac Daniel Defoe i prvi put objavljen 1719. godine. Radnja romana prati avanture Robisona Krusoa, mladog engleskog trgovca koji je brodom završio na pustom ostrvu nakon brodoloma. On je jedini preživeli na ostrvu i mora naučiti da preživi koristeći prirodne resurse oko sebe.</p><p>Kroz dugi period samovanja, Kruso se suočava s brojnim izazovima i poteškoćama, ali postepeno stiče veštine lova, uzgajanja hrane i pravljenja osnovnih alatki. Takođe, on uspeva da "ukroti" divljeg domaćeg roba kojeg naziva Petak, a koji će mu postati verni pratilac.</p><p>Roman istražuje teme poput ljudske hrabrosti, preživljavanja, samootkrivanja i interakcije s divljim prirodnim svetom. Robinson Crusoe postaje klasično delo avanturističke književnosti i ima snažan uticaj na popularnu kulturu, postajući jedno od najpoznatijih dela engleske književnosti.</p><p><br /></p><p><b>LIKOVI</b></p><p>Robinson Crusoe: Glavni lik i pripovedač romana. Robinson Crusoe je mladi engleski trgovac koji sanja o avanturama i odlučuje da krene na pomorska putovanja. Nakon brodoloma, završava na pustom ostrvu, gde mora preživeti i suočiti se s izolacijom. Tokom vremena provedenog na ostrvu, razvija izuzetne preživljavajuće veštine i postaje sposoban, istrajan i snalažljiv pojedinac. Takođe, kroz iskustvo samovanja, postaje introspektivan i shvata značaj vere i duhovnosti u svom životu.</p><p><br /></p><p>Petak: Mladi divlji domorodac koji Robinson Crusoe spasava od kanaibalskog zarobljeništva. Petak postaje verni pratilac i pouzdan saveznik Robinsona Krusoa na ostrvu. Kroz interakciju s Crusoeom, Petak uči engleski jezik i hrišćansku kulturu. On je hrabar, odan i zahvalan, te pruža snažan kontrast Robinsonu Krusoou u smislu kulture i obrazovanja.</p><p><br /></p><p>Otac: Otac je stari robovlasnik koji pomaže Robinsonu Krusoou da pobegne od kuće i odluči se na pomorsku avanturu, unatoč očevom protivljenju. Iako njegov lik nije toliko razvijen u romanu, njegova odlučnost i želja za nezavisnošću igraju ključnu ulogu u razvoju Robinsonovog karaktera.</p><p><br /></p><p>Xury: Mladi afrički rob koji je deo Robinsonove posade nakon što ga je otac kupio kao slugu. Xury je lojalan Robinsonu Krusoou i prati ga tokom raznih događaja. Iako njegov lik nije toliko izražen kao neki drugi, on predstavlja mladost, poverenje i spremnost za avanturu.</p><p><br /></p><p>Majmun : Majmun je jedan od životinja koje Robinson pronalazi na ostrvu. Njegova prisutnost donosi malo humora u inače ozbiljnu situaciju samovanja. Majmun simbolizuje prirodni svet i pruža osećaj društva i povezanosti.</p><p><b>Mjesto radnje:</b></p><p>Radnja romana "Robinson Crusoe" odvija se na nekoliko lokacija. Prvo, veći deo romana odnosi se na pusto ostrvo na kojem Robinson Crusoe završava nakon brodoloma. Ostrvo se nalazi negde u blizini ušća Orinoka, na obali Južne Amerike. Kasnije u romanu, Crusoe putuje i do drugih mesta, uključujući Brazil i Portugal.</p><p><br /></p><p><b>Vrijeme radnje:</b></p><p>Roman počinje oko 1651. godine kada je Robinson Crusoe rođen u Engleskoj. Glavni deo radnje, odnosno njegove avanture na pustom ostrvu, dešava se tokom 1659. do 1687. godine.</p><p><br /></p><p><b>Tema:</b></p><p>Glavne teme romana "Robinson Crusoe" su preživljavanje, samoća, pustolovina, religija, civilizacija i divlje društvo. Ova priča istražuje kako pojedinac može preživeti i prilagoditi se u ekstremnim uslovima, suočen sa oskudicama i prirodnim izazovima. Takođe, razmatra i psihološke i emocionalne aspekte samovanja i duhovnu transformaciju glavnog junaka kroz njegova iskustva.</p><p><br /></p><p><b>Ideja:</b></p><p>Glavna ideja romana "Robinson Crusoe" je da čovek može prevazići svoje granice i preživeti u surovim uslovima koristeći svoju snalažljivost, inteligenciju i volju. Kroz Robinsonovu priču, roman sugeriše da pojedinac može steći dublje razumevanje o sebi i svetu oko sebe kroz izazove i introspekciju. Takođe, naglašava važnost vere i zahvalnosti prema Bogu u vremenima nevolje i izolacije. Na širem nivou, roman takođe istražuje sukob između civilizacije i divljeg društva, kao i pitanje kolonijalizma i kulturne raznolikosti.</p><p><br /></p>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-29731121060625424302014-09-26T02:01:00.003-07:002022-12-04T06:35:01.081-08:00Čiča Gorio, Balzak<span face="Verdana,sans-serif"><b>Naziv djela</b>: Čiča Gorio</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Autor</b>: Onore de Balzak</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O autoru</b>: Onore de Balzak spada u red najznačajnijih autora realizma. Živio je od 1799. do 1850. godine. Pohađao pravni fakultet u Parizu. Bio je predsjednik Društva književnika. Ljudska komedija je zajednički naziv za sva njeggova djela.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<u><b><span face="Verdana,sans-serif">Tematika književnog djela.</span></b></u><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif">Osnovna tematika koja se proteže kroz roman bazira se na pariškom društvu:</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"> 1. Moralna podjela likova</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"> 2. Novčana klasifikacija</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"> 3. Ljubavna tematika</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"> 4. Unutrašnja prelamanja pojedinaca</span><br />
<br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O djelu</b>: Djelo na jako živ, jasan i dinamičan način opisuje pojedinca, kao i Pariz. Djelo je karakteristično po tome što daje suštinske poruke u trenutki dvoumljenja i čovjekovog izbora između dobra i zla.</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Citati</b>. "Ljudsku srce ima granice u ljubavi, ali ne i u mržnji."</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"> "Ljubav he možda samo zahvalnost za zadovoljstvo."</span><br /><span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-78694049303065346002014-04-07T13:46:00.001-07:002014-04-07T13:46:49.240-07:00Putopisi, Zuko Džumhur<span style="font-family: Verdana,sans-serif;">Naziv djela: Putopisi</span><br />
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><br /></span>
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;">Autor: Zuko Džumhur</span><br />
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><br /></span>
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;">O autoru: Zulfikar Zuko Džumhur, putopisac slikar, karikaturista rođen je u Konjicu 24.9.1920. godine. Potiče iz stare ugledme ulemanske porodice. Otac mu je Abduselam i majka Vasvija rođena Rufo. Osnovnu školu i nižu gimnaziju zavšrio je u Beoogradu, gdje mu je otac radio kao imam. Višu gimanziju je završio u Sarajevu. Počeo je studirati Pravo, ali je prešao na likovnu akademiju. Objavio je više od 10.000 karikatura. Napisao je 35 scengrafija za pozorište, a posljednih 10 godina radio je na sarajevskoj televiziji. Umro je u Herceg Novom, a ukopan u rodnom Konjicu 29.11.1981.</span><br />
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><br /></span>
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;">O djelu: Djelo je historijsko avanturisčki roman velikog putopisca Zuke Džumhura. Ostavlja takav dojam da lahko možete zamisliti sliku iz udaljenih dijelova svijeta.</span><br />
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><br /></span>
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;">Vrsta književnog djela: Priče (pisma)</span><br />
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><br /></span>
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;">Struktura književnog djela: Nekrolog jednoj Čaršiji, Pisma iz Azije, Pisma iz Afrike, Hodoljubljam Adakale.</span><br />
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><br /></span>
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><b> PISMA IZ AZIJE</b></span><br />
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><br /></span>
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;">Odabrana priča: Bronzani konjanik u Isfahanu</span><br />
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;">O priči: Dok pisac gleda u kip konjaniku, prepirčava historiju o vladarima rasipnicima koji su prodali sve za svoj užitak.</span><br />
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><br /></span>
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><i>"Konjanik vlada velikom raskrsnicom i svojim strogim pogledom kao da naređuje da svi odmah i neizostavo krenemo negdje na zapad, kuda nam on pokazuje, a on sam stoji tu decenijama nepomičan i nema namjeru da se sa toga mjesta ikuda krene i pomjeri."</i></span><br />
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><br /></span>
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><b>MIŠLJENJE O DJELU</b></span><br />
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;"><br /></span>
<span style="font-family: Verdana,sans-serif;">Djelo mi se sviđa jer sjajno dočarava daleke zemlje. Pored toga, opisuje i historiju toga mjesta i još mnogo toga zanimljivog. Takođe mi se sviđa jer mi drži pažnju prilikom čitanja.</span>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-66143230822520207042014-04-07T13:31:00.001-07:002022-12-04T06:35:41.832-08:00Ugursuz, Nedžad Ibrišimović<span face="Verdana,sans-serif"><b>Naziv djela</b>: Ugursuz</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Autor</b>: Nedžad Ibrišimović</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O autoru.</b> Nedžad Ibrišimović rođen je 20.10.1940. godine u Sarajevu,. Osnovnu školu je završio u Žepču. Srednju umjetničku školu, odsijek vajarstvo, završio je 1961. godinu u Sarajevu. Diplomirao je u Sarajevu 1977. godine. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu uljučio se u odbranu zemlje. Bio je glavni urednik časopisa Život.</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O djelu</b>: Ugursuz je struktuiran nekanonski, to znači da je na svim razinama svoje razuđene strukture odstupio od moela tradicionalnog pripovjedanja. Ta okolnost gotovo da diktira smjer i vrstu pristupa ovom romanu, tako da svaki ople ozbiljniji govore o njemu treba da uvaži činjenicu da je Ugursuz po formi netipičan i i u stilu osebujan. (Iz predgovora.) </span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrsta književnog djela:</b> roman</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Struktura književnog djela</b>: 210. točaka</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Mjesto radnje</b>: Porodično imanje Abazovića</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrijeme radnje</b>: vrijeme porodice Abazović </span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Tema</b>: "Buđenje" Muzafera Abazovića, ugursuza</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Likovi</b>: Abazovići</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Ideja</b>: Tajne su nekada bliže nego što mislimo.</span><br /><br />
<br />Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-74506505425894743992014-02-22T10:35:00.002-08:002022-12-04T06:35:47.213-08:00Hasanaginica, Alija Isaković<span face="Verdana,sans-serif"><b>Naziv djela</b>: Hasanaginica</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Autor</b>: Narodna balada (Alija Isaković)</span><br />
<b><span face="Verdana,sans-serif"><br /></span></b>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O djelu</b>: Hasanaginica je jedno od najvećih dijela bosanske književnost koja je obišla Evropu u svojim prevedenim oblicima. Govori o tragičnom nesporazumu u partrijarhalnoj porodici za vrijeme Osmanskog carstva. Osim toga, Hasanaginica je priča o mnogim ženama koje su često žrtve u sličnim društvima.</span><br />
<b><span face="Verdana,sans-serif"><br /></span></b>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrsta djela</b>: Drama, tragedija</span><br />
<b><span face="Verdana,sans-serif"><br /></span></b>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrijeme radnje</b>: 17. stoljeće</span><br />
<b><span face="Verdana,sans-serif"><br /></span></b>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Mjesto radnje</b>: U Zagvozdu</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Likovi</b>: Hasanaginica, Hasanaga, Pintorović-beg</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Tema</b>: Sukobi u porodici</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Ideja</b>: Žena je u historiji zaslužila bolji položaj.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Mišljenje o pročitanom djelu</b>: Djelo mi se veoma sviđa, podsjeća me na neka davna vremena na našim prostorima.</span><br /><span face="Verdana,sans-serif"><br /><i><span style="font-size: large;"></span></i></span>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-73086742831942060062013-12-22T12:24:00.003-08:002022-12-04T06:35:53.684-08:00Pobune, Derviš Sušić<span face="Verdana,sans-serif"><b>Naziv djela:</b> Pobune</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Autor</b>: Derviš Sušić</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O autoru:</b> Derviš Sušić rodio se u Vlasenici 3. juna 1925. godine, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Tuzli, a učiteljsku školu u Sarajevu. Početkom 1942. godine postaje borac 1 proleterske brigade. Od 1949. do 1952. godine urednik je lista oslobođenje. Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalih i Nagrade ZAVNOBiHa i AVNOJa. Umro je u Sarajevu 1990. godine. Objavio je: Pobune, Uhode, Hodža Strah, Nevakat.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O djelu:</b> Zbirka Pobune sadrži pet pripovjetki i nameće se izuzetnom kompozicionom čvrstinom i tematsko-idejnom konzistentnošću. Po stilu pisanja Sušić je sličan Andriću, Derviš Sušić uzima iste simbole kojima imenuje nacionalnu-historijsku dramu Bošnjaka kao i <a href="http://www.uradjenalektira.com/2013/10/prokleta-avlija-ivo-andric.html">Ivo Andrić</a></span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrsta književnog djela:</b> pripovjetke (vezane u roman)</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Struktura književnog djela:</b> 5 pripovjetki: Plaćenik, Kaimija, Seljačka jadikovka, Kad se vratim, Preko mutne vode</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Odabrana pripovjetka:</b> Seljačka jadikovka</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>=================================================</b></span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>SELJAČKA JADIKOVKA</b></span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Tema</b>: Odlazak u rat mlađeg brata</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Likovi</b>: Ismetbeg Hatemić, Bećir-paša, Muhamed, vojska i drugi</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Mjesto radnje:</b> Ozija, varoš, Konjuh</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrijeme radnje</b>: doba Osmanske vladavine</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Ideja</b>: Domovinu je stvorio pepeo mrtvih</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Citati</b>:</span><br /><br />
<span face="Verdana,sans-serif">"Pomicao se strašan trenutak, kad čovjekov um više ne pita zašto se ko bije, nego se zvjerinje u ljudskom obliku bije da preživi. A sile - zametnice pokolja - mirno prate ovo svoje poslovanje i smišljaju sljedeće." </span><b><span face="Verdana,sans-serif"> </span></b> Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-88218977680273724522013-12-10T09:09:00.003-08:002022-12-04T06:35:58.566-08:00Bajke zaboravljenog jezera, Ljerka Anić<b>Naziv lektire</b>: Bajke zaboravljenog jezera<br />
<br />
<b>Autor</b>: Ljerka Anić<br />
<br />
<b>O autoru:</b> Ljerka Anić rođena je u Sarajevu 18. jula 1959. godine gdje je završila osnovnu školu, gimnaziju i studij anglistike na Filozofskom. Svojim književnim radom počela je se baviti još kao studentkinja, kada objavljuje prvu priču. Bajke su joj veoma maštovite, pisane laganim stilom, jednostavne su i zanimljive.<br />
<br />
<b>Vrsta književnog djela</b>: bajke<br />
<br />
<b>Odabrana bajka:</b> Mala princeza<br />
<br />
<b><span face="Verdana,sans-serif">=================================================</span></b><br />
<br />
<div style="text-align: center;">
<b><span face="Verdana,sans-serif">MALA PRINCEZA</span></b></div>
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Tema</b>: Princeza koja je nezadovoljna svojom ljepotom</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Likovi</b>: princeza, čoban, vila, roditelji, prinčevi, zmija..</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Mjesto radnje</b>: carstvo</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrijeme radnje</b>: nepoznato</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Ideja</b>: Unutrašnja ljepota je vrijednija od vanjske ljepote</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif">Kratak sadržaj: Mala princeza je veselo biće sa prijateljem čobanom s kojim provodi svoje vrijeme slušajući frulicu. Kada je napunila određen broj godina počela je razmišljati o svojoj ljepoti koja joj je falila. Zmija joj je predložila da ona uđe u njeno srce u zamjenu za ljepotu. Princeza je pristala, postala je najlijepša djevojka, ali joj je srce postalo teško. Požalila je zbog svog postupka te se željela vratiti u staro stanje. </span><br /><b><span face="Verdana,sans-serif"><br /></span></b>
<br />
<b><span face="Verdana,sans-serif">=================================================</span></b>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-8810428793574579512013-12-08T13:40:00.001-08:002022-12-04T06:36:07.814-08:00Prosanjane jeseni, Zija Dizdarević<b>Naziv djela:</b> Prosanjane jeseni<br />
<br />
<b>Autor</b>: Zija Dizdarević<br />
<br />
<b>O autoru.</b> Zija Dizdarević rođen je u Vitini kod Ljubuškog 18.2.1916 godine. Ovaj bosanskohercegovački književnik djetinstvo je proveo u Fojnici, koja je predmet svih njegovih pripovjedaka. Učiteljsku školu je završio u Sarajevu. Od 1937. intezivno se radi propvjedačkim radom i kritikom. Uoči odlaska u partizane, uhapšen je od strane ustaša i odveden u zloglasni logor Jasenovac gdje je ubrzo ubijen (1942). Nakon njegove smrti objavljena su djela: Pripovjetke, <i>Prosanjane jeseni, Zlato u duvaru, Sabrana djela.</i><br />
<i><br /></i>
<b>Vrsta književnog djela:</b> pripovjetke<br />
<i><br /></i>
<b>Odabrane pripovjetke</b>: <i>Zlato u duvaru, Prosanjane jeseni, Ramazanska noć</i><br />
<i><br /></i>
<br />
<b><span face="Verdana,sans-serif">=================================================</span></b><br />
<br />
<b><span face="Verdana,sans-serif">ZLATO U DUVARU</span></b><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Likovi</b>: Ibrišim, Mejra, mještani</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Tema</b>: Potraga za zlatom</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Ideja</b>: Ne trebamo vjerovati svemu što čujemo. Prokletstvo je loša osobina.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Mjesto radnje</b>: Mejrina stara kuća.</span><br /><b><span face="Verdana,sans-serif"> </span>
<span face="Verdana,sans-serif">=================================================</span></b><br />
<br />
<b><span face="Verdana,sans-serif">PROSANJANE JESENI </span><span face="Verdana,sans-serif"> </span></b><br />
<b><span face="Verdana,sans-serif"><br /></span></b>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Likovi</b>: majka, autor, Emina</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Tema</b>: Sjećanje na jesen iz djetinstva</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Ideja</b>: Djetinstvo je nezaboravno</span><br /><br />
<b><span face="Verdana,sans-serif">
<b><span face="Verdana,sans-serif">=================================================</span></b></span></b><br />
<br />
<b><span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif">RAMAZANSKA NOĆ</span></span></b><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif"><b>Likovi</b>: Hamo, Bajko, Ćamil i drugi</span></span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif"><b>Tema</b>: Svakodnevnica svetog mjeseca</span></span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrijeme radnje</b>: Ramazan, noć</span></span><br /><br />
<b><span face="Verdana,sans-serif"><b><span face="Verdana,sans-serif">
<b><span face="Verdana,sans-serif">=================================================</span></b> </span></b> </span></b>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-6255041723669440382013-12-05T11:51:00.005-08:002022-12-04T06:36:17.473-08:00Kameni spavač, Mak Dizdar<b>Naziv djela:</b> Kameni spavač<br />
<br />
<b>Autor</b>: Mehmedalija Mak Dizdar<br />
<br />
<b>O autoru</b>. Dizdar je jedan od najvećih bošnjačkih i bosansko-hercegovačkih pjesnika. Rođen je u Stocu 1917. godine, gdje je završio osnovnu školu. U Sarajevu je završio gimnaziju i do kraja života ostao je u tom gradu. Prvu knjigu je objavio kao devetneastogodišnjak, "Vidovpoljska noć" (1936.). Bavio se kritikom i esejistikom te priređivao izbore pjesama. Objavio je i više tekstova koji pomažu razumjevanje njegovih pjesama. (Dnevnici 1960, Nečitak svijet 1961. Umro je 1971. godine. Najpoznatija djela su mu: Modra rijeka, Kameni spavač, Ostrva, Okrutnost kruga...<br />
<br />
<b>Vrsta književnog djela: </b>pjesme<br />
<br />
<b>O djelu.</b> Naslov, kao i najveći broj stihova ove knjige, inspiriran je otkrivanjem zavičajnih medievalnih fenomena, u prvom redu stećaka, tih jedinstvenih spomenika u svjetskom krugu sepulkralne i artističke prakse. Bilješke u djelu donekle će objasniti značaj, smisao i prirodu puteva jednog dugog traganja, sukobljavanja i sporazumjevanja.<br />
<br />
<b>Odabrane pjesme</b>: Slovo o smijehu, Zapis o zemlji, Zapis o izvoru<br />
<br />
<b><span face="Verdana,sans-serif">=================================================</span></b><br />
<br />
<b><span face="Verdana,sans-serif">SLOVO O SMIJEHU</span></b><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif">Tema: Smijeh</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">Likovi: Pisac</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">Pouka: Trebamo se smijati</span><br /><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b><span face="Verdana,sans-serif">=================================================</span></b></span><br />
<br />
<b><span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif">ZAPIS O ZEMLJI</span></span></b><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif">Tema: Pjesma o domovini</span></span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif">Likovi: vrli pitac, zapitani</span></span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif">Ideja: Domovina je jedna i moramo je čuvati</span></span><br /><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif">=================================================</span></span></span><br />
<br />
<b><span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif">ZAPIS O IZVORU</span></span></span></b><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif">Tema: Put bez povratka </span></span></span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif">Likovi: izvor</span></span></span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif">Ideja: Rodna gruda je nezamjenjiva</span></span></span><br /><span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif">=================================================</span> </span></span><b><span face="Verdana,sans-serif"> </span></b> </span><b><span face="Verdana,sans-serif"> </span></b>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-57113330042898396812013-11-26T05:49:00.002-08:002022-12-04T06:36:23.431-08:00Ponornica, Skender Kulenović<span face="Verdana,sans-serif">Radnja u ovom djelu odvija se na begovskom imanju u Bosni za vrijeme samog početka vladavine Austrougarske. Djelo počinje pismom Muhamedu kojeg dobija od Senije.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Naziv djela</b>: Ponornica</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Autor</b>: Skender Kulenović</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O autoru:</b> Skender Kulenović se rodio 2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu, gdje je završio osnovnu škou, a potom nakon naglog osiromašenja poroice (agarna reforma) prelazi u Travnik gdje kao vanjski učenik pohađa Jezuitsku gimnaziju. U trećem razredu javio se prvim književnim radom. Od 1930. godine studira pravo na zagrebačkom sveučilištu. Od 1933. godine postaje člank SKOJ-a. Član AVNOJa i ZAVNBIHa Kulenović u ratu piše poeme, uređuje listove. Umro je 25.1.1978. godine u Beogradu.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrsta književnog djela</b>: Roman</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Struktura knjiđevnog djela</b>: 14 poglavlja</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Likovi</b>: Muhamed, Djed, Jovan, Muftija, Senija, Tahirbeg, Selimbeg, Memnuna, Mehinica i drugi</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Tema</b>: Povratak Muhameda iz Kaira na raspust u Bosnu</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Ideja</b>: Porodica se mora njegovati, poštovati i čuvati.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<b><span face="Verdana,sans-serif">FABULA U TEZAMA:</span></b><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif">1. Povratak Muhameda na raspust</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">2.Veprova prosidba</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">3. Prosidba Memnune</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">4. Dolazak Huseina</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">5. Odlazak u lov i mevlud</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">6. Tragična Sudbina Senije</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">7. Nasrtaj Murata na Arifinog "nesretnika"</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">8. Odlazak Muhameda nazad</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Mišljenje u pročitanom djelu:</b> Djelo mi se izuzetno sviđa jer me podsjeća na prošla vremena na ovim prostorima.</span><br />
<br />
<b>Citati:</b><br />
"Kako li daljina svemu dadne ljepotu!"<br /><span style="font-size: large;"><b><br /></b></span>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-57918622331428985112013-11-09T07:49:00.002-08:002022-12-04T06:36:32.514-08:00Derviš i smrt, Meša Selimović<span face="Verdana,sans-serif"><b>Derviš i smrt</b> je djelo jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika - Meše Selimovića. Roman se fokusira na život derviša, čovjeka u srednjim godinama, čiji se život počinje koplikovati kada mu uhapse brata. Radnja se odvija za vrijeme Osmanske vladavine na ovim prostorima u Bosni.</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Naziv djela:</b> Derviš i smrt</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Autor:</b> Meša Selimović</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O autoru.</b><i> Rođen je 1910. godine u Tuzli. Diplomirao je na filozofskom fakultetu u Beogradu. Od 1935. pa do 2. Svjetskog rata radio je kao profesor na Gimnaziji u Tuzli. Učestvoa je aktivno u NOB-i. Zatvoren je 1942 a sljedeće godine se našao na slobodi. Poslije rata je radio kao profesor u VPŠ u Sarajevu. Objavljivao je u gotovo svim istaknuti listovima i časopisima. Umro je u Beogradu 1982. Najpoznatija djela su mu: Derviš i smrt (1966), Uvrijeđeni čovjek, Prva četa, Tišina, Magla i mjesečina, Tvrđava, Za i protiv vuka. </i></span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrsta književnog djela:</b> roman</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Književni rod:</b> epika</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Struktura književnog djela:</b> Dva dijela, 16 poglavlja</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Likovi:</b> Ahmed Nurudin, Harun Nurudin, Hasan, Ishak, Mula Jusuf, Alihodža, Muselim, Muftija, Dubeovčani i drugi</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>KARAKTERIZACIJA GLAVNOG LIKOVA</b></span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br />-<b>Ahmed Nurudin</b>. Srednjovječni muškarac, šejh tekije, 20 godina derviš. Život mu se naglo mjenja kada mu biva uhapšen brat Harun, traga za istinom i pravdom.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">"
<i>'Četrdeset mi je godina, ružno doba: čovjek je još mlad da bi imao želja, a već star da ih ostvaruje.''</i></span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Tema:</b> Potraga za istinom i pravdom</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Ideja:</b> Potreba za pravdom je u svima nama<i> </i></span><br />
<br />
<b><span face="Verdana,sans-serif">Citati: </span></b><br />
<span face="Verdana,sans-serif">"
Žena je uvijek zanimljiva kad je zaljubljena, tada je pametnija, odlučnija, ljupkija nego ikad."</span><br /><br />
<span style="font-family: times new roman,times,serif;"><span face="Verdana,sans-serif"><b>Mišljenje o pročitanom djelu:</b> Roman mi se veoma dopao iz više razloga, zato što se radnja događa u mojoj domovini, ima mnogo zanimljivih izreka i veoma je poučno.</span><i><br /></i></span>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-46169498919376989982013-10-20T07:04:00.001-07:002022-12-04T06:36:37.874-08:00Prokleta avlija, Ivo Andrić<span face="Verdana,sans-serif"><b>Prokleta avlija</b> je kratki roman izraziti složene narativne strukture. Prikaz je izoliranog svijeta ljudskih poroka, svakovrsnih grijeha, ali i nepravedno optuženih. Roman otkriva priču o zatočenom fra Petru te nesretnom Ćamilu i čudnoj sudbini Džem-sultana.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Naziv djela</b>: Prokleta avlija</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Autor</b>: Ivo Andrić</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O autoru</b>: Pripovjedač, romanopisac, pjesnik, esejist - <b>Ivo Andrić</b>. Živio je od 1892. do 1975. godine. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1961. godine. Jedan je od najvažnijih književnika 20. stoljeća sa ovih prostora. Najpoznatija djela su mu: "Na Drini Ćuprija", "Travnička hronika", "Prokleta avlija", "Gospođica". U svojim najboljim djelima prikazuje život Bosne u davnim, povijesnim vremenima, a kao vrstan opservator oslikava mentalitet ljudi analizirajući samu ljudsku prirodu.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrsta književnog djela:</b> Roman</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Struktura književnog djela:</b> 8 dijelova</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Tema:</b> Život zatvorenika u carigradskom zatvoru Prokleta avlija</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Ideja:</b> Lopovu je mjesto u zavoru, a poštenom na slobodi</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrijeme radnje</b>: Osmansko doba</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Mjesto radnje</b>: Carigradski zatvor Prokleta avlija</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Likovi:</b> fra Petar, Karađoz (Latifaga), Zaim, Haim, Ćamil efendija, zatvorenici i drugi.</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Karakterizacija glavnog lika:</b></span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>fra Petar</b>: Glavni lik romana. Spletom okolnosti zbog jednog pisma završio je u zloglasnom zatvoru Prokleta avlija. Tu upoznaje razne zatvorenike kao Haim i Ćamil, ali i druge. Na kraju biva prebačen u drugi zatvor, tu provodi 8 mjeseci, oslobođen je i vratio se u Bosnu nakon zauzimanja uglednih Turaka i svojih fratara.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Citati</b>: </span>"..<i><span face="Verdana,sans-serif">A imao je čudan dar da se posve malom promenom u glasu oponaša govor lica o kome je reč.."</span></i><br /><br />Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-79596488547316186732013-10-16T03:45:00.005-07:002022-12-04T06:36:46.722-08:00Sužnji, Muhamed Kondžić<span face="Verdana,sans-serif"><b>Naziv djela:</b> Sužnji</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Autor:</b> Muhamed Kondžićve </span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O autoru:</b> Rožen je 28.9.1932 godine u Derventi, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Filozofski fakultet završio je u Sarajevu. Radio je kao novinar u Derventi, Prnjavoru, S.Brodu, Tuzli i Travniku. Umro je 7. oktobra 1996. godine u Zenici. Objavio je djela: Noć nema svjedoka, Han-Dagova osveta, Sužnji i druga.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrsta književnog djela</b>: pripovjetke</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Odabrane priče</b>: Sužnji i Dukat</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"> </span>
<b><span face="Verdana,sans-serif">=================================================</span></b><br />
<br />
<b><span face="Verdana,sans-serif">SUŽNJI</span></b><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif">Tema: vođenje zatvorenika do Travnika</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">Likovi: Radža, Naz Omer, Džan Fijadić..</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">Mjesto radnje: Put do Travnika</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">Ideja: Opće dobro ispred individualnog</span><br /><span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<b><span face="Verdana,sans-serif">=================================================</span></b><br />
<br />
<b><span face="Verdana,sans-serif">DUKAT</span></b><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif">Tema. Dukati</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">Likovi: Meho Prikaza, kadija, Zaimaga</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">Ideja:Trebamo biti pošteni</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">Mjesto radnje: Gornja Čaršija</span><br /><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<b><span face="Verdana,sans-serif">=================================================</span></b><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Mišljenje o djelu:</b> Djelo mi se sviđa zato što me podsjeća na neku prošlost naše domovine. Još mi se sviđa jer ima puno poznatih mjesta koja se spominju kao Vranduk, Travnik, Drina i sl. </span>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-10357284123367384822013-10-13T12:07:00.003-07:002022-12-04T06:36:52.073-08:00Razgovori na Nilu, Nagib Mahfuz<span face="Verdana,sans-serif">Razgovori na Nilu opisuje grupu intelektualaca iz Kaira, koji su izdvojeni na splavu, na kojem priređuju sjedeljke uz hašiš i nargilu. U danu su obični žitelji, rade kao i svi drugi ili ostavljaju privid da rade. Tu vode razne razgovore po čemu djelo nosi ime.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Autor</b>: Nagib Mahfuz</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O autoru</b>: Mahfuz je rođen 11. decemba 1911. godine u Kairu. Jedan je od najpoznatiji egipatskih knjiđevnika. 1988. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Dobitnik je egipatske nagrade "Ogrlica Nila". Umro je 30. augusta 2006. godine. Objavio je preko 40 novela i 30 scenarija. Najpoznatija djela su mu: <i>Razgovori na Nilu</i>,<i> Sinovi naše mahale, Put između dva dvorca.</i></span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrsta književnog djela</b>: roman</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Struktura književnog djela:</b> oko 150 stranica, u jednom sastavu.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Likovi:</b> Enis Zeki, čika Abduh, Lejla Zejdan, Halid Azuz, Ahmed Naser, Mustafa Rašid, Ali as-Sejid, Senija Kamil, Ragab, šef odjeljenja i drugi.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Analiza likova:</b></span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>-Enis Zeki</b>. Činovnik u ministratsvu zdravlja, skrbnik kuće na talasima, obrazovan. Čovjek koji ne pridaje značaja spoljašnim stvarima. Potiče iz seljačke porodice, ali već odavno živi usamljen u Kairu. "Kada utone u ćutanje, znaj da se vinuo u više sfere."</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>-Lejla Zejdan.</b> Diplomirala na Američkom univerzitetu. Prevodilac u ministarstvu spoljnih poslova. Lijepa i obrazovana.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>-Ahmed Nasr</b>. Rukovodilac u računovodstvu ministarstva socijale, opsasan činovnik, stručnjak za poslove u vezi kupovinom i prodajom, ekspert za različite praktične i korisne stvari. 30 godina u braku, ima kćerku, izuzetan suprug.</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>-Mustafa Rašid</b>. Cijenjeni advokat, uspješan čovjek, filozof. oženjen inspektorkom u ministratstvu obrazovanja. Tvrdi da svoj ženski ideal još nije pronašao.</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>-Ali as-Sejid</b>. Poznati likovni kritičar. U stvarnosti je oženjen dvjema ženama, uz to je prijatelj Senije Kamil. Često sanjari o jednom utopijskom gradu vrlina.</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>-Halil Azuz.</b> Vlasnik jedne kuće za iznajmljivanje, jedne vile i automobila. Otac dječaka i djevojčice. Autor kratkih priča.</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>-Čika Abduh.</b> Vlasnik splava, priprema kafe, hašiš i nargil, uči ezane. </span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>-Ragab al-Kadi</b>. Lijep, privlačan, proslavljen zbog svoje preplanulosti. Nevjernik i bez principa, ali ga manje muče nervoza i krize. Lula s hašišem malo ga zanima. </span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Mjesto radnje</b>: Splav na nilu, Kairo</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Tema</b>: Razgovori na Nilu uz opijume.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Ideja</b>: Sve što nam muti razum trebamo ostaviti.<span style="font-size: x-large;"><i><i><span style="color: red;"><b> </b></span></i></i></span></span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Citati</b>:</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">"A ti Nešto, učini Nešto jer nas je Ništa zdrobilo."</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">"On je obgrli svojim dugačkim, snažnim rukama. Njihove usne žestoko se susretoše..." </span><span face="Verdana,sans-serif"><span style="font-size: x-large;"><i><i><span style="color: red;"></span></i></i></span></span><br /><span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-50961415807248759382013-10-03T07:12:00.002-07:002022-12-04T06:36:56.797-08:00Stranac, Albert Camus<span face="Verdana,sans-serif"><b>Naziv djela</b>: Stranac</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Autor:</b> Alber Camus</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O autoru:</b> Albert Camus je francuski dramatičar, romansijer i esejist. Odrastao je u siromaštvu, bez oca, uz nepismenu majku. Studirao je filozofiju, gajio veliku strast prema kazalištu i novinarstvu, u mladosti prema nogometu. Za Drugg svjetskog rata sudjelovao je u francuskom Pokretu otpora. Spajajuči na rijedak način književni dar, filozofsko misaonu prodornost i moralnu nepotkupljivost, Camus je stvarai različite forme, romane, eseje, ali mu je cijeli opus prožet izrazitom koherentošću. Objavio je romane Stranac, Kuga, Pad, drame Kaligula, Opsadno stanje i druge. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1957. godine. Poginuo je u automobilskoj nesreći 1960. godine te ostavio nedovršen roman Prvi čovjek koji je objavljen tek 1994. Rođen je 1913. u Alžiru.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O djelu:</b> Stranac je roman nobelovca Alberta Camusa koji opisuje život čovjeka po imenu Mersault koji svoj život proživljava vrlo ravnodušno. Radnja se događa u Alžiru, nakon što mu umire majka, on se zbližava s djevojkom po imenu Marija, i njegov život se počinje komplikovati. Ubija čovjeka i zavšava u zatvoru.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrsta književnog djela:</b> roman (u prvom licu)</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Struktura književnog djela:</b> Dva djela, prvi dio ima 6 poglavlja a drugi 5 poglavlja.</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Likovi:</b> Mersault, Marija, Salaman, Raymond, Perez, Emanuel, porota, sudija i drugi.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Tema:</b> Život Mersault</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Ideja:</b> Trebamo razmišljati o svojim postupcima da se ne bi kajali </span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Mjesto radnje:</b> Alžir, obala mora, zatvor, sudnica</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Citati</b>:</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><span face="Verdana,sans-serif"><i>"Onda me uvijek čekao
laki san bez sanja. A ipak se nešto izmjenilo, budući da sam, očekujući
sutrašnji dan, opet ušao - u svoju ćeliju. Kao da poznati putevi,
obilježeni u ljetnoj noći, mogu voditi jednako u zatvore, kao i u
nedužne snove."</i></span> </span><br /><br />Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6335701674363513988.post-37764300133451913992013-09-14T09:20:00.002-07:002022-12-04T06:37:03.072-08:00Stepski Vuk, Herman Hesse<span face="Verdana,sans-serif">Glavni lik romana je Hari Haler. On je čovjek u četredestim godinama koji odluči da će izvršiti samoubistvo u pedesetoj. To radi da bi umanjio životne muke, tješi se riječima, "još malo" i "izdržaću još malo". Njegov život se drastično mijenja kada upoznaje Herminu....</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Autor</b>: Herman Hese</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>O autoru:</b> Herman Hese je njemački književnik koji je živio od 1877 do 1962. Hese je 1946. godine dobio najveće svijetsko priznanje: Nobelovu nagradu za književnost. Sredinom šesdesetih godina postao je jedan od najčitanijih i najprevođenijih evropskih pisaca za posljednjih 100 godina. Hese je građanin svijeta i vizionar budućnosti. On je neophodan svakom pojedincu koji osjeća potrebu za radikalnim mijenjem svojih nazora. Hese piše jednostavno i nadahnuto, iskreno i poetično.</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Naziv književnog djela</b>: Stepski Vuk</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Vrsta književnog djela:</b> dnevnici Harija Halera</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Likovi</b>: Hari Haler, Hermina, Marija, Gustav, Pablo, profesor, gazdarica i drugi.</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif">Karakterizacija likova:</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif">-<b>Hari Haler </b>je glavni lik romana. Ima skoro 50 godina, a za pedeseti rođendan je odlučio da izvrši samoubistvo. Možda bi to učinio i prije, ali jedne večeri upoznaje djevojku Herminu koja ga raća u život. Preko nje upoznaje djevojku po imenu Mariju i njegov život počinje dobijati smisao..</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif">-<b>Hermina</b>, djevojka koja umije da razumije Harija Halera, Stepskog vuka, razumije njegovo ponašanje, čita mu misli. Ona traži od Halera jedne čudnu uslugu, da je, nakon što se u nju zaljubi, ubije.. </span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Tema</b>: Samoća Stepskog Vuka, odnosno Harija Halera</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Ideja</b>: Da bi uživali u životu trebamo posložiti svoje životne figure</span><br />
<span face="Verdana,sans-serif"><br /></span>
<span face="Verdana,sans-serif"><b>Mjesto radnje:</b> Njemačka, balovi, kuća..</span><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif">Citati: </span><br />
<br />
<i><span face="Verdana,sans-serif">-Evo, uzmite vaše figurice, ova igra još će nam pružiti mnogo zadovoljstva. Vi ćete figuricu koja je danas izrasla u nesnosno strašilo, kvareći vam igru, sutra degradirati u položaj sporedne figure. Od sirote, drage figurice koja je neko vreme, kako je izgledalo, bila osuđena na razne nedaće i zlu kob vi ćete u idućoj igri napraviti kneginju. Želim vam prijatan provod, gospodine.</span></i><br />
<i><br /></i>
<i><span face="Verdana,sans-serif">Žaliti treba za Sada i Danas, za svim onim nebrojenim danima koje sam izgubio, koji su mi protekli ne donevši mi ni darove, ni uzbuđenja.</span></i><br />
<i><br /></i>
<i><span face="Verdana,sans-serif">Bio jednom neko po imenu Hari, nazvan Stepski Vuk. Išao je na dve noge, nosio odelo i bio čovjek, ali je ustvari ipak, eto, bio vuk.</span></i><br />
<i><br /></i>
<i><span face="Verdana,sans-serif">I dok sam ja, Hari Haker, stajao na ulici, iznenađen na prepad i polaskan, učtiv i revnostan, smešeći se ljubaznom čoveku u kratkovido lice, dotle je drugi Hari stajao pored mene i takođe se kezio, kezio i mislio kakav sam ja to čudan, ćaknut i neiskren bratac, kada sam još pre dva minuta besno izkezio zube na ceo ovaj prokleti svet, a sada, na prvi poziv, na prvi bezazlen pozdrav jedne čestite dobričune žurno, dirnuto i preterano revmernosti prihvatam sve..</span></i><br />
<br />
<span face="Verdana,sans-serif"><i>"Hari", upitah ja. "Šta radiš ovdje?" "Ništa", odgovori onaj u ogledalu, "čekam, očekujem smrt.". "A gdje je smrt?" upitah ja. "Dolazi", reče onaj drugi.</i></span>Fojnicijhttp://www.blogger.com/profile/00289053955887773983noreply@blogger.com