Narodno blago, Mehmed-beg Kepetanović Ljubušak
Naziv lektire: Narodno blago
Autor: Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
O autoru: Ljubušak je rođen 1839. godine u begovskoj porodici u Vitini kod Ljubuškog. Zbog školovanja i službovanja kraće vrijeme je proveo u Stocu. Foči i Trebinju, da bi se po tom nastanio u Sarajevo gdje je živio sve do smrti 1902. godine. Ljubušak je bio književnik i kulturni radnik, pokretač, vlasnik i urednik lista Bošnjak, sakupljač narodnih umnotvorevina, prevodilac sa orijentalnih jeika i pisac angažiranih tekstova. Objavio je Narodno blago (1. i 2.) Boj pod Banjalukom 1737, Šta misle muhamedanci u Bosni, Budućnost muhamedonaca u Bosni.
O djelu: Ovo djelo predstavlja zbirku mudrosti bošnjačkih naroda, sastavljena od pričica, pjesmi, pripovjetki, poslovica. Svakako je najznačajnije djelo Kapetanoviča.
CITATI
"Izjela konja trava"
"Kao da se ni za Bajram nije najeo"
"Komu je krasna, nije mu do sna"
"Majka ga u studene oči ljubila"
"Nitko ne zna šta nosi dan, što li noć"
"Badanj i kaca pametne riječi"
ČIJI PRSTEM ONOGA I DJEVOJKA
Tri junaka gledali djevojku,
Gledali je ljetni dan do podne,
Gledali je i begenisali
Njojzi svaki svoj amanet daje
Meho daje tri ogre dukata
Ibro daje biser belenzuke
Mujo daje zlatan prsten s ruke;
Svaki hoće da uzme djevojku
Te se kroz to ljuto zavadiše
Ovi veli moja je djevojka
Drugi veli nije već je moja
Ne meščemu odoše kadiji
Da im sudi koga je djevojka.
"Sudi pravo kadi efendija,
Sudi pravo tako bio zdravo;
Koga nas je lijepa djevojka"
Kadija im tiho govorio
"Kažite meni kako no je bilo,
Kažite pravo šta je koji dao,
Što je koji dao amaneta."
Oni njemu po istini kažu:
"Meho dao tri ogre dukata
Ibro dao biser belenzuke
Mujo dao zlatan prsten s ruke"
Kad kadija r'ječi razumio
Ovako je njima presudio:
"Čiji prsten onog i djevojka"
Autor: Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
O autoru: Ljubušak je rođen 1839. godine u begovskoj porodici u Vitini kod Ljubuškog. Zbog školovanja i službovanja kraće vrijeme je proveo u Stocu. Foči i Trebinju, da bi se po tom nastanio u Sarajevo gdje je živio sve do smrti 1902. godine. Ljubušak je bio književnik i kulturni radnik, pokretač, vlasnik i urednik lista Bošnjak, sakupljač narodnih umnotvorevina, prevodilac sa orijentalnih jeika i pisac angažiranih tekstova. Objavio je Narodno blago (1. i 2.) Boj pod Banjalukom 1737, Šta misle muhamedanci u Bosni, Budućnost muhamedonaca u Bosni.
O djelu: Ovo djelo predstavlja zbirku mudrosti bošnjačkih naroda, sastavljena od pričica, pjesmi, pripovjetki, poslovica. Svakako je najznačajnije djelo Kapetanoviča.
CITATI
"Izjela konja trava"
"Kao da se ni za Bajram nije najeo"
"Komu je krasna, nije mu do sna"
"Majka ga u studene oči ljubila"
"Nitko ne zna šta nosi dan, što li noć"
"Badanj i kaca pametne riječi"
ČIJI PRSTEM ONOGA I DJEVOJKA
Tri junaka gledali djevojku,
Gledali je ljetni dan do podne,
Gledali je i begenisali
Njojzi svaki svoj amanet daje
Meho daje tri ogre dukata
Ibro daje biser belenzuke
Mujo daje zlatan prsten s ruke;
Svaki hoće da uzme djevojku
Te se kroz to ljuto zavadiše
Ovi veli moja je djevojka
Drugi veli nije već je moja
Ne meščemu odoše kadiji
Da im sudi koga je djevojka.
"Sudi pravo kadi efendija,
Sudi pravo tako bio zdravo;
Koga nas je lijepa djevojka"
Kadija im tiho govorio
"Kažite meni kako no je bilo,
Kažite pravo šta je koji dao,
Što je koji dao amaneta."
Oni njemu po istini kažu:
"Meho dao tri ogre dukata
Ibro dao biser belenzuke
Mujo dao zlatan prsten s ruke"
Kad kadija r'ječi razumio
Ovako je njima presudio:
"Čiji prsten onog i djevojka"